Sustav za identificiranje, upravljanje i predstavljanje baštinskih zbirki nastao je kao rezultat istoimenoga projekta financiranog od strane Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Izgradnja Sustava za identificiranje, upravljanje i predstavljanje baštinskih zbirki polazi od potrebe boljeg upravljanja podacima o knjižnicama, zbirkama i knjižničarima u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo NSK i digitalizacije poslovanja knjižničara.

Sustav se temelji na postojećim podacima o knjižnicama (potpuno), zbirkama i podređenim zbirkama (djelomično) i knjižničarima (djelomično) te podacima potrebnim za autentifikaciju knjižnica u sustavu koji se primjenjuju u Sustavu jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica pri NSK u Zagrebu (1638 knjižnica, 2020.).

Kako bi se omogućilo bolje upravljanje podacima o knjižnicama i knjižničnim zbirkama u Republici Hrvatskoj prvi korak je uspostava Sustava za identificiranje, upravljanje i predstavljanje baštinskih zbirki kao prve razvojne faze Središnjeg sustava knjižnica i zbirki. Izgradnja Sustava polazi od potrebe rješavanja problema nedostatne obrađenosti građe u baštinskim zbirkama, njihove slabe prisutnosti u mrežnom okruženju kao i unapređivanja zaštite, očuvanja i korištenja knjižničnih zbirki u cjelini. Sustav se temelji na postojećim podacimao baštinskim zbirkama, upostavlja se prototip koji služi kao temelj za daljnji razvoj Središnjeg sustava knjižnica i zbirki.

Strukturu Sustava baštinskih zbirki čini niz hijerarhijski povezanih zbirki čime se omogućava cjeloviti obuhvat nadređenih i podređenih zbirki, ali i okupljanje srodnih zbirki. U prvoj fazi uspostave Sustava i portala obuhvatit će se tri skupine zbirki: Zbirke starih knjiga, Zavičajne zbirke te Kartografske zbirke. Zbirni opis puni smisao dobiva kada se poveže s nekim bibliografskim pomagalom (inventarom, katalogom, skupnim katalogom). Stoga je ključni preduvjet ne samo za osiguranje pristupa, već i za fizičku i pravnu zaštitu (upis zbrike u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske) osigurana odgovarajuća informacijska infrastruktura za sustavno i ujednačeno popisivanje/katalogiziranje građe. Uz bibliografski nadzor, važan je aspekt kvalitetnog upravljanja baštinskim zbirkama i sustavno praćenje aktivnosti poduzetih s građom odnosno razvoj radnog prostora za matičnu službu.